70 GODINA          UVOD          LENTA          DOKUMENTACIJA          FOTOGALERIJA


IMPRESUM

70 godina Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti

Autorica projekta: Mateja Fabijanić, dokumentaristica HMNU-a

Autorica tekstova: Mateja Fabijanić, dokumentaristica HMNU-a

Izrada mrežnih stranica i mrežnog sadržaja: Mateja Fabijanić, dokumentaristica HMNU-a

Digitalizacija, obrada i priprema građe: Mateja Fabijanić, dokumentaristica HMNU-a

Fotografije umjetničkih djela: Goran Vranić, Darko Bavoljak

Izvori: Arhiva djelatnosti HMNU, Sekundarni fondovi HMNU-a: Hemeroteka, Medijateka, Fototeka; Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; Državni arhiv u Zagrebu.

 

 

Svi tekstovi, fotografije i ostali sadržaj podliježu zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima te je pravnim i fizičkim osobama zabranjena njihova komercijalna uporaba.

 

Objavljeno:

 

studeni 2022.

 © Hrvatski muzej naivne umjetnosti 

Naiva_logo_samo_cvijet-removebg-preview

70 GODINA          UVOD          LENTA          DOKUMENTACIJA          FOTOGALERIJA


PRVE AKVIZICIJE 1952. - 1962.

Seljačka umjetnička galerija od svog osnivanja 1952. do 1959. imala je 198 umjetnina a zaključno s 1962. bilo ih je 326. Unatoč financijskoj nesamostalnosti, simboličkim prihodima, nedostatku stručnog stalno zaposlenog osoblja i upravnim promjenama, Muzej je  u svojim počecima sakupio radove koje danas smatramo remek-djelima hrvatske naive a koje i danas čuva u svom fundusu.

Radovi su poredani prema inventarnom broju, od najnižeg (HMNU 1) do posljednje preuzete umjetnine u 1962. godini, dakle prema redoslijedu pristizanja u Muzej.

Ivan Generalić, Zima u Hlebinama, 1931., akvarel na papiru, 445x596 mm, HMNU 4
« of 20 »

kataloški popis:

 

  1. Ivan Generalić, Žetva, 1950., ulje na staklu, 380×440 mm, HMNU 1
  2. Ivan Generalić, Zima u Hlebinama, 1931., akvarel na papiru, 445×596 mm, HMNU 4
  3. Franjo Mraz, Orač, 1932., akvarel na papiru, 432×586 mm, HMNU 27
  4. Emerik Feješ, Markova crkva u Zagrebu, oko 1955., tempera, papir, 470×595 mm, HMNU 34
  5. Emerik Feješ, Manastir, oko 1955., tempera na papiru, 420×595 mm, HMNU 31
  6. Eugen Buktenica, Ribarski konvoj, 1955., ulje na lesonitu, 445×645 mm, HMNU 49
  7. Dragan Gaži, Stari Gabaj, 1956., ulje na staklu, 322×270 mm, HMNU 77
  8. Ivan Generalić, Rekvizicija, 1934., ulje na šperploči, 358×432 mm, HMNU 52
  9. Petar Smajić, Dalmatinka na katrigi, 1933., drvo, v. 242 mm, HMNU 57
  10. Ivan Generalić, Jelen u šumi, 1956., ulje na staklu, 500×600 mm, HMNU 10

 

  1. Petar Smajić, Ženska glava, 1956., drvo, v. 364 mm, HMNU 115
  2. Mirko Virius, Žetva, 1938., ulje na platnu, 550×705 mm, HMNU 136
  3. Lavoslav Torti, Autoportret, 1930. – 1940., kamen, 172x121x131 mm, HMNU 189
  4. Matija Skurjeni, Križanje vlakova kod Krapinskog mosta, 1958., ulje na platnu, 483×605 mm, HMNU 195
  5. Matija Skurjeni, Kamnički metalci, 1959., ulje na platnu, 668×779 mm, HMNU 196
  6. Ivan Rabuzin, Na bregovima – prašuma, 1960, ulje na platnu, 692×1167 mm, HMNU 245
  7. Ivan Generalić, Drvoseče, 1959., ulje na staklu, 710×1210 mm, HMNU 265
  8. Ivan Rabuzin, Orehovečki bregi, 1959., ulje na platnu, 600×705 mm, HMNU 266
  9. Ivan Rabuzin, Moj zavičaj, 1961., ulje na platnu, 900x1100mm, HMNU 276
  10. Bogosav Živković, Čudovište, 1962., drvo, v. 425 mm, HMNU 317

70 godina
hrvatskog muzeja
naivne umjetnosti

 

70 GODINA          UVOD          LENTA          DOKUMENTACIJA          FOTOGALERIJA

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________

1952.

1. 11. 1952.

STALNA IZLOŽBA SELJAKA SLIKARA, seljačka umjetnička galerija

 

Djelovanjem Hrvatske seljačke stranke godine 1925. osnovano je prosvjetno društvo „Seljačka sloga“, čiji je cilj bio čuvanje i promicanje narodne kulture, prosvjećivanje seljaštva i suzbijanje nepismenosti. Diljem zemlje nastajali su ogranci koji su okupljali zainteresirane i aktivne u području slikarstva, književnosti, njegovanja tradicionalnih običaja i dr. U središnjici Seljačke sloge u Zagrebu održavali su se i godišnji susreti članova ogranaka na kojima su se raspravljale aktualne teme i predstavljao rad. Dana 16. ožujka na 3. savjetovanju seljaka pisaca i slikara Ivan Generalić pokreće incijativu za osnivanjem „stalne izložbe seljaka slikara“. Isti je dan priređena i mala izložba seljaka slikara na kojoj su izloženi radovi Ivana Generalića, Franje Doleneca, srpskog slikara Buzančića i nekoliko Generalićevih učenika iz Hlebina.

Generalićevu inicijativu prihvatio je Upravni odbor Seljačke sloge te je 7. travnja osnovana Seljačka umjetnička galerija.

Prva izložba novoosnovane Seljačke umjetničke galerije otvorena je 1. studenoga 1952. godine u prostorima Seljačke sloge u Ulici socijalističke republike 17/2 (današnja Zvonimirova ulica).

Izložena su 54 rada 11 izlagača. Autori izložbe su ak. slikari Edo Kovačević, Kamilo Tompa (nekadašnji članovi grupe Zemlja) i Ivo Steiner (savjetnik Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu).

1953.

koncepcija muzeja dr. miće bašičevića

Dr. Dimitrije (Mića) Bašičević aktivno je angažiran u radu Galerije od samih njezinih početaka kao aktivni promicatelj brojnim tekstovima o naivnim umjetnicima i organizator izložbi naivnih umjetnika. Naime, Galerija nema stalno zaposlenu stručnu osobu koja bi sustavno vodila instituciju. Mića Bašičević stoga će nekoliko godina biti aktivan u Galeriji kao vanjski suradnik; godine 1954. osigurano mu je mjesto honorarnog stručnjaka, a tek 1. siječnja 1960. službeno je zaposlen kao kustos Galerije primitivne umjetnosti.

Unatoč neslužbenom angažmanu, Mića Bašičević zaslužan je za postavljanje temelja djelatnosti i aktivnosti Galerije kao muzejske ustanove u smislu prikupljanja, obrade, čuvanja i izlaganja slika i skulptura naivnih umjetnika. U objavljenom tekstu „Seljačka umjetnička galerija“ u Vijestima Društva muzejsko-konzervatorskih radnika NR Hrvatske 1953. uspostavlja temelje muzejske djelatnosti institucije i iznosi svoju viziju i misiju muzeja koji bi obuhvatio geografsko područje cijele tadašnje Jugoslavije, a vremenski „od autora stećaka do Generalića“.

 

1955.

8. 4. 1955. – 8. 5. 1955.

izložba “selo i seljaci u očima seljaka umjetnika”, seljačka umjetnička galerija

Izložba “Selo i seljaci u očima seljaka umjetnika” otvorena je 8. travnja 1955. Druga je po redu izložba organizirana u Seljačkoj umjetničkoj galeriji. Autor izložbe je dr. Mića Bašičević. Izloženo je 51 djelo 16 autora. Zbog nedostatnih sredstava, Galerija nije tiskala katalog, a izložba je produžena kao stalni postav do kraja godine.

Iste godine otkriven je Petar Smajić i uspostavljen je kontakt s Emerikom Feješom.

 

10. 4. 1955. – 11. 4. 1955.

“HLEBINSKA SLIKARSKA ŠKOLA”, MODERNA GALERIJA, ZAGREB

Dvodnevna izložba (10. – 11. travnja) zapravo je predstavljanje izbora radova iz Seljačke umjetničke galerije koji će predstavljati Jugoslaviju na 3. bijenalu u Sao Paolu. Hrvatska participacija ostvarena je zahvaljujući Komisiji za kulturne veze s inostranstvom. Komesar izložbe bio je Krsto Hegedušić, čije su slike, uz radove Ivana Generalića, Franje Mraza, Mirka Viriusa i Franje Doleneca, također odabrane za Sao Paolo.

1956.

18. 3. 1956. – 18. 4. 1956.

izložba radova PETRA SMAJIĆA, seljačka umjetnička galerija

Treća Galerijina izložba održana od 18. ožujka do 18. travnja ujedno je i prva popraćena tiskovinom. Autor tekstova u katalogu je Mića Bašičević, zaslužan i za organizaciju i postav izložbe.

Najznačajniji kipar hrvatske naive slučajno je otkriven kao mladić koji je na splitskoj tržnici prodavao svoje uporabne predmete i figurice koje bi izrađivao iz drveta tijekom čuvanja stoke na paši. Njegov talent uočio je Slavan Vidović, sin  poznatog hrvatskog slikara Emanuela Vidovića, koji ga je poticao na daljni rad i priredio mu prvu izložbu 1934. godine u Splitu. Smajić je također izlagao i na izložbama grupe Zemlja.

Izloženo je 38 Smajićevih skulptura iz međuratnoga perioda i recentnoga razdoblja (1955. – 1956.). Mića Bašičević, pišući u Krugovima tekst „Naši primitivci“ (br. 4/5, 1956., str. 198 – 201), svrstava Smajića uz bok Generaliću i Viriusu smatrajući ih prvom generacijom seljaka umjetnika, odnosno našim prvim umjetnicima primitivne umjetnosti.

6. 5. 1956. – 20. 5. 1956.

PRVA SAMOSTALNA izložba radova emerika feješa, seljačka umjetnička galerija

Seljačka umjetnička galerija gradila je svoje temelje na stvaralaštvu s jedne strane seljaka slikara iz koprivničkog kruga (Ivan Generalić, Mirko Virius, Franjo Mraz), a s druge – dalmatinskih seljaka kipara (Petar Smajić, Lavoslav Torti) i slikara (Eugen Buktenica). Otkriće slika gradskih pejzaža i arhitektonskih struktura Emerika Feješa širi poimanje primitivne umjetnosti i na urbanu komponentu i radničku klasu. Feješ je naime zanatlija koji čitav život živi u gradovima interpretirajući svojim strukturalnim i šarenim pristupom motive s razglednica najpoznatijih europskih građevina i mjesta koje nije imao prilike posjetiti.

Organizaciju, postav te katalog izložbe potpisuje Mića Bašičević.

1957.

21. 4. 1957. – 21. 5. 1957.

IZLOŽBA RADOVA EUGENA BUKTENICE, GALERIJA PRIMITIVNE UMJETNOSTI

U okviru spomenutih terminoloških traženja i otkrićem ne samo seljačke nego i umjetnosti drugih samoukih koji nisu nužno seljačkoga podrijetla i boravišta, godine 1957. Seljačka umjetnička galerija mijenja ime u Galeriju primitivne umjetnosti. Katalog izložbe Šoltanina Eugena Buktenice prva je publikacija koja nosi novo ime institucije. Izložbu je organizirala i postavila Mirjana Gvozdanović, koja je volonterski sudjelovala u radu Galerije od veljače 1956., a od listopada je zaposlena kao stručna službenica. 

1958.

25. 5. 1958. – 29. 6. 1958.

IZLOŽBA IVANA GENERALIĆA, GALERIJA PRIMITIVNE UMJETNOSTI

Ivan Generalić, povijesno prvi slikar hrvatske naivne umjetnosti, ključna je ličnost Hlebinske škole te hrvatske, ali i svjetske naivne umjetnosti. Njegov je talent otkrio Krsto Hegedušić kad je imao samo 15 godina. Izlagao je s grupom Zemlja od 1931 do 1935. Njegovi rani radovi nose zemljaška obilježja u prikazivanju teškog seljačkog života i socijalne nepravde. Tijekom 40-ih okreće se individualnom izričaju te u duhu poetskog realizma stvara idealizirane ruralne motive i pejzaže, koji tijekom 50-ih poprimaju bajkovite elemente i motive netipične za realni prirodni krajolik.

Iako je već skoro trideset godina poznat na našoj umjetničkoj sceni, ovo je prva izložba radova Ivana Generalića koju je postavila Galerija primitivne umjetnosti. Autor izložbe, postava i kataloga je Mića Bašičević.

21. 12. 1958. – 30. 1. 1959.

IZLOŽBA MATIJE SKURJENIJA, GALERIJA PRIMITIVNE UMJETNOSTI

Matija Skurjeni (Veternica, Hrvatsko zagorje, 1898. – Zaprešić, 1990.), soboslikar, rudar, radnik na željeznici, djelovao je isprva u okviru likovne sekcije željezničarskog kulturno-umjetničkog društva, no u potpunosti se posvećuje slikarstvu tek odlaskom u mirovinu 1956. Godinu dana kasnije upoznaje dr. Miću Bašičevića, a likovni mu izričaj poprima snovita, fantastična obilježja i motive. 60-ih godina upoznaje Radovana Ivšića, koji je zaslužan za Skurjenijevu valorizaciju u Parizu i upoznavanje s krugovima francuskih nadrealista.

Ovo je prva samostalna izložba Matije Skurjenija. Autor izložbe, postava i kataloga je dr. Mića Bašičević.

1959.

1. 1. 1959. – 17. 2. 1959.

GALERIJA PRIMITIVNE UMJETNOSTI DODIJELJENA JE NA UPRAVLJANJE GALERIJI SUVREMENE UMJETNOSTI

Galerija primitivne umjetnosti od svoga je osnivanja imala poteškoća u samom postojanju: uz financijske prepreke nedostajalo je stručnog i općeg kadra za normalno poslovanje muzeja, a i problem smještaja u prikladne uvjete također nije bio riješen. Narodni odbor grada Zagreba stoga je 1. siječnja 1959. bez naknade od Seljačke sloge preuzeo Galeriju primitivne umjetnosti i 17. veljače predao je na upravu Gradskoj galeriji suvremene umjetnosti (današnji MSU). Galeriju je i dalje kao vanjski suradnik vodio dr. Mića Bašičević, uz umjetnički savjet.

6. 9. 1959. – 31. 10. 1959.

IZLOŽBA IVANA VEČENAJA, GALERIJA PRIMITIVNE UMJETNOSTI

Prvi slikari tzv. Hlebinske škole, posebice Ivan Generalić koji je i sam nastavio podučavati druge seljake u slikanju, ostavili su veliki utjecaj na buduće generacije. Tekovine prve generacije Hlebinaca formirale su i izraz Ivana Večenaja, slikara rodom iz sela Gola, kraj Hlebina. Prvu samostalnu izložbu Ivanu Večenaju u GPU-u organizirao je dr. Mića Bašičević, koji je i autor predgovora u katalogu izložbe.

1960.

1. 1. 1960.

Nakon osam godina sustavnog angažmana i rada kao vanjski stručnjak, dr. Mića Bašičević službeno je zaposlen kao kustos u Galeriji primitivne umjetnosti.

20. 2. 1960. – 28. 3. 1960.

IZLOŽBA IVANA GENERALIĆA, GALERIJA PRIMITIVNE UMJETNOSTI

Izložba Generalićevih radova nastalih u 1959. godini.

9. 4. 1960.

IZLOŽBA “ŠKOLA IZ KOVAČICE, GALERIJA PRIMITIVNE UMJETNOSTI

Izložba „Škola iz Kovačice“ predstavlja odabrane radove seljaka slikara iz sela Kovačica kraj Pančeva. Kovačica je naselje većinskog slovačkog stanovništva s aktivnom kulturnom djelatnosti, posebice nakon drugog svjetskog rata i sveopćeg poticanja amaterskih udruženja i aktivnosti na području bivše Jugoslavije. Tim povodom, na temeljima slikarske sekcije unutar KPD-a „Pokrok“ (Napredak) i potom Društva narodnih slikara, prethodnih udruženja, otvorena je Galerija seljaka slikara Kovačice pri Domu kulture (1955., tri godine nakon osnivanja Seljačke umjetničke galerije pri Seljačkoj slogi u Zagrebu, nastale na isti način, inicijativom slikara amatera organiziranih unutar Seljačke sloge).

Počeci slikarske aktivnosti, u ovom slučaju doslovce nedjeljne, bilježe se krajem 30-ih godina 20. stoljeća, točnije, u 1938. godinu. Prvi seljaci slikari Slovaci su Martin Paluška, Jan Sokol, Mihal Bireš i Vladimir Boboš. Tema njihovih slika (na platnu) je svakodnevica ruralnog življenja s mnoštvom folklornih elemenata (nošnje, tkanje, uporabni predmeti i dr.) koji dokumentiraju kulturu, tradiciju, vjerovanja i običaje. Zagrebačku izložbu priređuje Galerija primitivne umjetnosti. Izložena su 22 rada sljedećih umjetnika: Jana Sokola, Mihaila Bereša, Martina Paluške, Jana Knjazovića, Martina Jonača, Pavela Suhaneka i Jana Venjarskog. Za odabir radova i tekst kataloga zaslužan je dr. Mića Bašičević.

21. 5. 1960. – 30. 6. 1960.

IZLOŽBA IVANA RABUZINA, GALERIJA PRIMITIVNE UMJETNOSTI

Prva samostalna izložba tada novootkrivenog samoukog slikara Ivana Rabuzina. Izlagati je počeo 1957. na skupnim izložbama slikara amatera u Novom Marofu, Varaždinu i potom Zagrebu, sve do susreta s dr. Mićom Bašičevićem, uz čiju je potporu Rabuzinov talent dosegnuo svoj vrhunac i svjetsko prepoznavanje. Poznat po svojim vedrim simboličkim krajolicima, brežuljcima, cvjetovima svedenim na apstraktne geometrijske forme čiji je gradivni oblik krug, zaslužno slovi kao jedan od ključnih slikara moderne umjetnosti 20. stoljeća.   

Autor izložbe je dr. Mića Bašičević, a dizajn kataloga je prema nacrtu Ivana Rabuzina.

1961.

5. 5. 1961. – 31. 5. 1961.

IZLOŽBA MIJE KOVAČIĆA, GALERIJA PRIMITIVNE UMJETNOSTI

Prva samostalna izložba hlebinskoga slikara Mije Kovačića u Galeriji primitivne umjetnosti. Zbog nedostatnih sredstava, katalog izložbe nije tiskan.

14. 7. 1961.

OSNIVANJE GALERIJA GRADA ZAGREBA

Dana 14. srpnja Narodni odbor grada Zagreba na 38. sjednici Gradskog vijeća i Vijeća proizvođača donio je Rješenje o osnivanju Galerija grada Zagreba. Prema točki 5 Rješenja u sastav GGZ-a kao samostalne stručne jedinice ulaze: Galerija suvremene umjetnosti (današnji MSU), Galerija „Benko Horvat“, Atelijer „Ivana Meštrovića“ i Galerija primitivne umjetnosti (današnji HMNU). Direktor GGZ-a postaje Božo Bek, a kustos rukovoditelj Galerije primitivne umjetnosti postaje dr. Mića Bašičević.

1962.

6. 3. 1962. – 6. 4. 1962.

izložba ivana generalića, galerija primitivne umjetnosti

Treća izložba Ivana Generalića u Galeriji primitivne umjetnosti ujedno bilježi i trideset i jednu godinu javnog prepoznavanja Generalićeva slikarstva. Prvi je put izlagao 1931. na 3. izložbi Udruženja umjetnika „Zemlja“ u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Ova izložba obuhvatila je 35 djela nastala 1960. i 1961. Izložbu je posjetilo 8426 ljudi. Dizajn kataloga potpisuje Ivan Picelj, koji od 1961. postaje stalnim suradnikom Galerija grada Zagreba, posebice Galerije suvremene umjetnosti, a time i Galerije primitivne umjetnosti. (usp. U susret Muzeju suvremene umjetnosti / 30 godina Galerije suvremene umjetnosti [katalog], MTM i Galerije grada Zagreba, 1986., str. XXIX). Autor izložbe i predgovora u katalogu je dr. Mića Bašićević.

21. 5. 1962.

izložba jana knjazovića, galerija primitivne umjetnosti

Nakon grupne izložbe „Škola iz Kovačice“, 1960., Galerija primitivne umjetnosti organizira samostalnu izožbu radova Jana Knjazovića. Autor izložbe i predgovora u katalogu je dr. Mića Bašičević, dizajn kataloga potpisuje Ivan Picelj.

9. 10. 1962.

izložba matije skurjenija, galerija primitivne umjetnosti

 Samostalna izložba Matije Skurjenija druga je po redu organizirana u Galeriji primitivne umjetnosti. Izloženo je 30 radova nastalih od 1959. do 1962. godine. Autor izložbe i predgovora je Grgo Gamulin, a autor dizajna kataloga Ivan Picelj.

21. 10. 1962. – 31. 10. 1962.

izložba “NAIVNA UMJETNOST JUGOSLAVIJE”, galerija primitivne umjetnosti

Izložbom „Naivna umjetnost Jugoslavije“ GPU je obilježila deset godina svoga postojanja. Izloženo je 95 djela jugoslavenskih naivnih umjetnika. Predgovor kataloga napisao je dr. Mića Bašičević, Ivan Picelj dizajnirao je katalog i plakat. Bašičević je pritom u predgovoru istaknuo paralelni tijek pojave i procesa borbe za afirmacijom naivne umjetnosti i apstraktne. Obje su svakako ravnopravne sastavnice moderne umjetnosti 20. stoljeća, s razlikom, kako bi Bašičević rekao, u umjetnikovom pogledu na svijet, u kojemu nastaje svaka nova umjetnost (usp. predgovor kataloga). Izložba je pod nazivom „Narodni hudožniki-primitivisti Jugoslavii“ u još opširnijem opsegu gostovala u Lenjingradu (Sankt Peterburgu) i Moskvi 1963. godine.

Tekst predgovora pisao je Oto Bihalji-Merin, srpski likovni kritičar, inače suosnivač izdavačke kuće Nolit, koji se bavio umjetnosti 20.stoljeća, a posebice naivnom umjetnosti. U pregovoru objašnjava sadržajnu mijenu pojma primitivnog: isprva je označavao nešto iskonsko, historijski davno, ili s druge strane, umjetnost tzv. primitivnih naroda koja je bila u službi rituala, a time i neosobni, neautorski izraz kolektiva, ili nama bliže, narodna umjetnost koja je isto takav anonimni iskaz tradicije i običaja. Kriza građanske umjetnosti dovela je do „otkrivanja“ likovnih iskaza drugih. Od Gauguinovih Haićana do jugoslavenskih naiva, poput hlebinskih slikara otkrivenih Zemljaškim tendencijama za novom stvarnosti i demokratizacijom umjetnosti, slovačkih slikara u selu Kovačica u Srbiji ili srpskih u selu Oparići u centralnoj Srbiji. Osim ovih grupa, afirmirane su i individualne pojave.

37. 10. 1962.

izložba bogosava živkovića, galerija primitivne umjetnosti

Izložba srpskog samoukog kipara Bogosava Živkovića obuhvaća je 30 radova nastalih između 1958. i 1962. Predgovor kataloga napisao je Oto Bihalji-Merin, postav izložbe realizirao je ak. slikar Edo Kovačević, a dizajn kataloga potpisuje Ivan Picelj.

70 GODINA          UVOD          LENTA          DOKUMENTACIJA          FOTOGALERIJA

LENTA 1952. - 1962.

70 GODINA          UVOD          LENTA          DOKUMENTACIJA          FOTOGALERIJA


uvod

U povodu 70. obljetnice postojanja Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, povijest ovog najstarijeg muzeja naivne umjetnosti u svijetu odlučili smo prikazati prisjećanjem na prvih deset godina njezina rada. Pregledna lenta vremena koja obuhvaća period od 1952. do 1962. godine daje strukturni, sažeti prikaz najvažnijih aktivnosti muzeja (izložbene djelatnosti, statusnih i upravnih promjena, angažmana stručnih suradnika i dr.). Klikom na označene plave elemente otvara se dodatni detaljniji sadržaj koji je pak moguće u cijelosti pogledati u kategoriji „Dokumentacija 1952. – 1962.“ Dokumentacijsku građu čini arhivski materijal o osnivanju ustanova, članci iz hemeroteke Muzeja, katalozi izložbi, izvori iz Arhive djelatnosti Muzeja i muzejske knjižnice, za ovu prigodu digitalizirani i priređeni za objavu.

Zasebnu cjelinu čini mala galerija izbora prvih akvizicija muzeja, ponajviše donacija, s obzirom na to da je tadašnja Seljačka umjetnička galerija imala simboličke prihode nedostatne za otkup djela. Unatoč tome, prema predstavljenom izboru umjetnina vidimo da je Muzej u samim svojim počecima prikupio remek-djela hrvatske naive koja i danas čuva u svom fundusu.

Ovaj informacijsko-dokumentacijski mrežni sadržaj osmišljen je kao višegodišnji, procesualni projekt. Zahvaljujući mogućnostima interneta, sadržaj je moguće stalno nadopunjavati i činiti ga javno dostupnim. Digitalizacijom gradiva time ga ujedno i čuvamo, ali i ovakvim projektima ispunjavamo i njezinu svrhu – omogućavamo njezinu pristupačnost i edukativno-informativni potencijal. 

Pred Hrvatskim muzejom naivne umjetnosti trenutno je novi veliki korak: obnova dodijeljenog prostora i preseljenje u budući novi muzej. S tim u vezi, prisjećanje na mnogobrojne sustavne napore i incijative za brigu oko vidljivosti i promicanje naivne umjetnosti od samih postojanja muzeja te trajni problem njegova smještaja svakako dodatno naglašava važnost buduće obnove i preseljenja u nove prostore u kojima će remek-djela hrvatske, ali i strane naivne i autsajderske umjetnosti iz fundusa imati priliku biti izloženi u većem obimu nego do sad. 

Do tada, paralelno s obnovom i uređenjem novoga prostora, u fazama, po dekadama, dopunjavat ćemo mrežno gradivo muzejskim aktivnostima do preseljenja u nove prostore.

Sadašnja lokacija muzeja, Ul. sv. Ćirila i Metoda 3, 2019.
Sadašnja lokacija muzeja, Ul. sv. Ćirila i Metoda 3, 2019.
Zgrada budućeg muzeja, Demetrova 18, 2020.
Zgrada budućeg muzeja, Demetrova 18, 2020.

U dane kada se zatvaraju ukrajinski muzeji, Hrvatski muzej naivne umjetnosti otvara virtualnu izložbu odabranih radova ukrajinske samouke umjetnice Marije Prijmačenko (Bolotnja, kraj Kijeva, 1908. – Bolotnja 1997.).

Marija Prijmačenko, Arhiv HMNU

Izložba radova Marije Prijmačenko realizirana je u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti od 1. do 17. lipnja 2007. godine uz visoko pokroviteljstvo Veleposlanstva Republike Ukrajine u Republici Hrvatskoj. Na inicijativu tadašnjeg veleposlanika, NJ. E. Markijana Lubkivskija i tadašnjeg ravnatelja HMNU-a, gospodina Vladimira Crnkovića, izložena su 24 djela iz Ukrajinske fundacije „Marija Prijmačenko“ i Zbirke Olega Pinčuka i Lilije Dobžanske.  

Predstavljeni opus Marije Prijmačenko obuhvatio je ciklus slika imaginarnih bića – životinja proizašlih iz autoričine mašte i narodnih, usmenih predaja i bajki, u kojima repetitivnim florealnim motivima spaja ornamentalistiku narodnih vezova, a indikativnim naslovima upućuje na njihovo moguće čitanje. Prema riječima akademika Mykole Žulinskija: „Čini se da njezina memorija čuva i želi prikazati još poganske, pretkršćanske maštarije o svijetu koji nas okružuje, da nam prenese te fantastične likove, šare, magično znakovlje i simbole, koji su se rađali u mašti naših predaka prije stotina i stotina godina“ (Katalog izložbe, 2007). „Fantastični bestijarij“ Marije Prijmačenko svijet je arhetipova – nikad do kraja odgonetnutih, a opet bezvremenskih. Stoga i izbor ovih prikazanih radova pokazuje njihovu aktualnost jer iskazuju vječnu dinamiku borbe dobra i zla. Kao što Uroboros grize vlastiti rep, tako i životinje Marije Prijmačenko često svojom kompozicijom zatvaraju krug ili grizu same sebe, odnosno govore o onome esencijalnom u nama i onome univerzalnom u svijetu.

Izbor radova s izložbe Marije Prijmačenko
Hrvatski muzej naivne umjetnosti
1. lipnja – 16. lipnja 2007.

Popis djela:

Popis djela:

_____

Izvor:

Marija Prijmačenko, katalog izložbe, Vladimir Crnković (ur.), Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2007., Arhiva HMNU

Impresum:

“Leti zmaj na Ukrajinu te se zapleo među biljkama”

Virtualno sjećanje na izložbu Marije Prijmačenko u HMNU-u 2007.

(Nap.: Izložba je realizirana 2007. uz potporu Veleposlanstva Ukrajine u Republici Hrvatskoj.
Slike su u vlasništvu Ukrajinske fundacije Marije Prijmačenko i Zbirke Olega Pinčuka i Lilije Dobžanske.)
Reproduciran je arhivski materijal iz fondova HMNU-a.)

25. veljače 2022.

Tekst, izbor radova iz dokumentacije, izrada stranice: Mateja Fabijanić, dokumentaristica

© Hrvatski muzej naivne umjetnosti; Ukrajinska fundacija Marije Prijmačenko; Zbirka Olega Pinčuka i Lilije Dobžanske